Dioda

Kako dioda propušta struju samo u jednom smjeru: anoda i katoda, napon vođenja od 0,7 V, zaštita od krivog polariteta, zaštitna dioda uz relej i vrste dioda.

Elektronika Info
Šest crnih dioda sa srebrnom prugom i dvije male staklene diode

Što je dioda?

Dioda je komponenta koja struju propušta samo u jednom smjeru. Radi kao ventil na zračnici bicikla: zrak pumpom ulazi u gumu, ali ne izlazi van.

Dioda ima dvije nožice: anodu (A) i katodu (K). Struja teče od anode prema katodi. Katoda je označena prstenom na kućištu. Na simbolu diode trokut pokazuje smjer struje, a crtica je katoda, kao prsten na kućištu.

Dioda 1N4007: crno kućište sa srebrnim prstenom na desnoj strani, kod katode K. Ispod je njezin simbol, trokut koji pokazuje od anode A prema crtici kod katode K, a desno simbol Zenerove diode

Dioda u strujnom krugu

Na slici su dva ista kruga s baterijom, diodom i žaruljicom. Razlikuju se samo po tome kako je dioda okrenuta:

  • lijevo je anoda prema plusu baterije: dioda vodi, struja teče, a žaruljica svijetli,
  • desno je dioda okrenuta obrnuto: struja ne može proći, pa žaruljica ne svijetli.
Dva kruga s baterijom, diodom i žaruljicom. Lijevo je dioda okrenuta u smjeru struje, strelice pokazuju struju i žaruljica svijetli. Desno je dioda okrenuta obrnuto i žaruljica ne svijetli

Obrnuto okrenuta dioda nije pokvarena, samo ne propušta struju. Kad je okreneš kako treba, krug proradi.

Napon vođenja

Dioda ne počne voditi čim dobije malo napona. Graf pokazuje struju kroz diodu 1N4007 dok napon na njoj raste:

Struja kroz diodu 1N4007 u ovisnosti o naponu od −1 do 1 V: kod negativnih napona i do oko 0,5 V struja je gotovo nula, a oko 0,7 V naglo raste

  • Ispod oko 0,5 V kroz diodu gotovo ne teče struja.
  • Oko 0,7 V struja naglo raste. Kad dioda vodi, na njoj ostane oko 0,7 V, bez obzira na to teče li 10 mA ili 100 mA. Taj napon se zove napon vođenja.
  • Kad je dioda okrenuta obrnuto (negativni napon na grafu), struja je gotovo nula. Dioda 1N4007 tako izdrži do 1000 V. Tek iznad toga probije i ošteti se.

Dioda zato nije otpornik: ne vrijedi za nju Ohmov zakon s jednim stalnim otporom, kao ni za LED-icu, koja je također dioda.

Čemu služe diode?

  • Zaštita od krivog polariteta. Dioda u seriji s plusom napajanja propušta struju kad je baterija dobro okrenuta. Kad je netko okrene obrnuto, dioda ne vodi, kao na desnoj strani slike gore, i sklop ostane čitav. Cijena je 0,7 V manje napona za sklop.
  • Ispravljanje. Diode od izmjeničnog napona prave istosmjerni: to objašnjava stranica Ispravljači i regulatori napona.
  • Zaštita od zavojnice. Dioda uz relej, solenoid ili motor štiti tranzistor koji njima upravlja, kao u odjeljku dolje.
  • Matrica prekidača. Diode sprječavaju lažne pritiske tipki kad je pritisnuto više tipki odjednom, kao u lekciji Mnogo prekidača na malo pinova.
  • Svjetlo. LED-ica je dioda koja svijetli dok kroz nju teče struja.

Dioda na Arduino radionici

Od ovog mjesta stranica je za Arduino radionicu.

Zaštitna dioda uz zavojnicu

Shema: zavojnica releja od 70 Ω i 0,1 H spojena je između +5 V i kolektora NPN tranzistora, čiji emiter je na masi, a baza preko otpornika od 1 kΩ na pinu D8. Preko zavojnice je dioda 1N4007, katodom prema +5 V. Strelica U označava napon na zavojnici, s plusom gore, na strani napajanja
Zavojnica releja, solenoida ili motora je elektromagnet: dok kroz nju teče struja, u njezinu magnetskom polju čuva se energija. Dok tranzistor vodi, na zavojnici je napon U od oko 5 V, s plusom gore, prema napajanju. Kad je tranzistor isključi, struja kroz zavojnicu ne može naglo stati i teče dalje u istom smjeru. Da bi je i dalje gurala, zavojnica okrene svoj napon: sad je plus dolje, na kolektoru. Bez diode taj napon u trenu naraste na desetke ili stotine volti i probije tranzistor.

Dioda spojena preko zavojnice, katodom prema plusu, dok tranzistor radi ne vodi, jer je okrenuta obrnuto od napona na zavojnici. Kad zavojnica okrene napon, dioda je okrenuta baš u njegovu smjeru: provede, a struja zavojnice teče u krug kroz diodu i polako se smanji do nule. Napon na zavojnici tada je samo −0,7 V, koliko je na diodi, a kolektor je na 5 V + 0,7 V = 5,7 V.

Napon U na zavojnici: dok tranzistor vodi, oko 4,8 V. U trenutku 1 ms tranzistor se isključi. Bez diode (crveno) napon u trenu padne na oko −58 V, daleko ispod grafa, i za oko pola milisekunde vrati se na nulu. S diodom (zeleno) padne samo na −0,7 V i nakon oko 3 ms vrati se na nulu

Graf je izračunat za zavojnicu releja od 70 Ω i 0,1 H na 5 V. Kroz nju teče 71 mA. Kad se tranzistor isključi u trenutku 1 ms, ta struja kroz diodu teče još oko 3 ms i za to vrijeme se smanjuje, a napon na zavojnici ostaje oko −0,7 V. Bez diode napon na zavojnici u trenu padne na oko −58 V, pa je na kolektoru oko 62 V, a mali tranzistor kao BC547 izdrži samo 45 V. Koliko duboko napon padne, ovisi o zavojnici i o tome što se prvo probije; kod većih zavojnica dosegne i stotine volti. Zato uz svaki relej, solenoid i motor stavljamo diodu (zabluda 25).

Vrste dioda

VrstaPrimjerNapon vođenjaZa što služi
silicijska ispravljačka1N4007oko 0,7 Vispravljanje, zaštita, struje do 1 A
silicijska signalna1N4148oko 0,7 Vmale struje, matrice tipki
Schottkyjeva1N58190,2 do 0,5 Vkad treba manji gubitak napona
ZenerovaBZX55C5V1u obrnutom smjeru drži stalni napon, ovdje 5,1 Vjednostavna referenca napona
svjetleća (LED)crvena 5 mm1,8 do 3 Vsvjetlo, pogledaj LED

Napon vođenja ovisi o materijalu od kojega je dioda napravljena. Graf pokazuje struju kroz četiri diode iz tablice. Pri 20 mA na Schottkyjevoj diodi ostane 0,22 V, na silicijskoj 0,68 V, na crvenoj LED-ici 1,8 V, a na plavoj 3 V. Sve četiri imaju isti oblik krivulje: dok je napon malen, ne vode, a onda struja naglo naraste.

Struja u ovisnosti o naponu, od 0 do 30 mA, za Schottkyjevu diodu 1N5819, silicijsku diodu 1N4007, crvenu i plavu LED-icu. Sve četiri krivulje naglo rastu, svaka pri drugom naponu: pri 20 mA 0,22 V, 0,68 V, 1,8 V i 3 V

Zenerova dioda

Obična dioda okrenuta obrnuto ne vodi. Kad obrnuti napon postane prevelik, ona se probije: naglo počne voditi i pritom se ošteti. Zenerova dioda napravljena je baš da se probije, i to pri točno određenom naponu, Zenerovu naponu, a da se ne ošteti, sve dok joj otpornik ograničava struju. Na shemi je prepoznaš po crtici savijenoj na krajevima, kao na slici na vrhu stranice.

Struja kroz Zenerovu diodu od 5,1 V u ovisnosti o naponu, od −6,5 do 1,5 V. U smjeru vođenja počne voditi oko 0,7 V, kao obična dioda. U obrnutom smjeru ne vodi sve do oko −5 V, a onda struja naglo naraste; pri 5 mA napon je −5,1 V

Graf pokazuje Zenerovu diodu BZX55C5V1 u oba smjera. Okrenuta u smjeru vođenja (desno) ponaša se kao obična dioda i vodi od oko 0,7 V. Okrenuta obrnuto (lijevo) ne vodi sve dok napon ne dosegne oko 5 V, a onda struja naglo naraste, dok napon ostaje gotovo isti: pri 5 mA je 5,1 V, a pri 30 mA tek 5,4 V. Zato Zenerovu diodu spajamo obrnuto, katodom prema plusu. Oznaka 5V1 znači 5,1 V, i čita se kao 4k7 kod otpornika, a slovo C prije nje toleranciju od ±5 %.

Tipična primjena: jednostavni stabilizator napona. Zenerova dioda i otpornik od napona koji se mijenja daju stalni napon:

Shema: baterija U1 od 9 V, otpornik od 820 Ω i Zenerova dioda od 5,1 V, katodom prema plusu, spojena od otpornika prema minusu. Na otporniku je 3,9 V, a na Zenerovoj diodi i na izlazu U2 5,1 V. Struja je 5 mA
Otpornik računamo kao za LED-icu: na njemu je ostatak napona, 9 V − 5,1 V = 3,9 V, a kroz Zenerovu diodu želimo oko 5 mA, struju pri kojoj ima točno 5,1 V:
\[ R = \frac{9\ \text{V} - 5{,}1\ \text{V}}{0{,}005\ \text{A}} = 780\ \Omega \rightarrow 820\ \Omega \]
S 820 Ω teče 4,8 mA, a Zenerova dioda pretvara u toplinu 5,1 V · 4,8 mA ≈ 25 mW, mnogo manje od 0,5 W koliko smije.

Graf pokazuje što se događa na izlazu kad se ulazni napon U1 mijenja od 0 do 12 V:

Izlazni napon U2 stabilizatora u ovisnosti o ulaznom naponu U1, od 0 do 12 V. Do oko 5 V izlazni napon je jednak ulaznom (isprekidana crta), a iznad toga ostaje oko 5,1 V; pri 9 V na ulazu izlaz je 5,1 V
Dok je U1 manji od oko 5 V, Zenerova dioda ne vodi i izlaz je jednak ulazu. Iznad toga ona provodi sve veću struju, a izlaz ostaje gotovo isti: kad ulaz naraste sa 6 V na 12 V, izlaz se promijeni samo s 5,0 V na 5,2 V. Ostatak napona ostaje na otporniku.

Takav stabilizator može dati tek malu struju. Trošilo na izlazu uzima struju koja bi inače tekla kroz Zenerovu diodu, a ovdje je to samo nekoliko miliampera. Zato on služi kao referenca napona ili kao zaštita ulaza: Zenerova dioda od 5,1 V između ulaza Arduina i GND-a, uz otpornik prema signalu, ne dopušta da napon na pinu naraste iznad oko 5 V. Za napajanje sklopova koristimo regulator napona, opisan na stranici Ispravljači i regulatori napona.

Schottkyjeva dioda

Schottkyjeva dioda napravljena je od spoja metala i poluvodiča, a ne od dva sloja poluvodiča kao obična. Zato na njoj ostaje manje napona: prema grafu gore 0,22 V pri 20 mA, oko 0,3 V pri 100 mA i oko 0,47 V pri 1 A, otprilike upola manje nego na silicijskoj diodi. Uz to se brže uključuje i isključuje, pa je u punjačima i prekidačkim regulatorima. Ima i dvije mane: izdrži manji obrnuti napon (1N5819 samo 40 V, a 1N4007 1000 V) i u obrnutom smjeru propušta malo više struje. Na shemi se crta kao obična dioda kojoj je crtica savijena u slovo S.

Tipična primjena: zaštita od krivog polariteta kad je važan svaki volt. Slika pokazuje isti sklop s dvije diode: bateriju od 4,5 V (tri baterije AA), zaštitnu diodu i trošilo od 39 Ω, kojemu treba oko 100 mA:

Dva ista kruga: baterija od 4,5 V, dioda i otpornik od 39 Ω. Lijevo je dioda 1N4007: na njoj je 0,8 V, na otporniku 3,7 V, a struja je 96 mA. Desno je Schottkyjeva dioda 1N5819: na njoj je 0,3 V, na otporniku 4,2 V, a struja je 107 mA

  • sa silicijskom diodom 1N4007 na njoj ostane 0,8 V, pa trošilo dobije samo 3,7 V,
  • sa Schottkyjevom diodom 1N5819 na njoj ostane 0,3 V, pa trošilo dobije 4,2 V.

Schottkyjeva dioda pritom pretvara u toplinu i upola manje snage: 0,32 V · 107 mA ≈ 34 mW, a silicijska 0,76 V · 96 mA ≈ 73 mW. Iz istog razloga mali solarni punjači imaju Schottkyjevu diodu između panela i baterije: danju propušta struju u bateriju, a noću ne dopušta da se baterija prazni kroz panel.

Svjetleća dioda (LED)

LED-ica je dioda kao i druge: struju propušta samo od anode prema katodi i ne vodi dok napon ne dosegne napon vođenja. Razlikuje se u tri stvari:

  • dok vodi, svijetli, a boja svjetla ovisi o materijalu,
  • napon vođenja joj je mnogo veći, od 1,8 V za crvenu do 3 V za plavu i bijelu, kao na grafu gore,
  • u obrnutom smjeru izdrži samo oko 5 V. Zato je nikada ne koristimo umjesto ispravljačke ili zaštitne diode.

Kao i svakoj diodi, struja kroz LED-icu naglo raste iznad napona vođenja, pa je uvijek spajamo preko otpornika. Kako ga izračunati, objašnjava stranica LED.

Tipična primjena: ispitivač polariteta. Dvije LED-ice spojene suprotno jedna drugoj pokazuju koja je žica plus:

Dva kruga s izvorom od 5 V, otpornikom od 220 Ω i dvije LED-ice spojene suprotno: zelena katodom prema dolje, crvena katodom prema gore. Lijevo je plus izvora gore: svijetli zelena, a kroz nju teče 13 mA. Desno je izvor okrenut: svijetli crvena, a kroz nju teče 15 mA

  • Kad je plus na gornjoj žici (lijevo), struja teče kroz zelenu LED-icu, 13 mA, i ona svijetli.
  • Kad je plus na donjoj žici (desno), struja teče kroz crvenu, 15 mA.

LED-ice se pritom međusobno štite: na onoj koja ne vodi obrnuti napon je samo napon vođenja druge, oko 2 V, a to je mnogo manje od 5 V koliko smije. Takvim ispitivačem provjeriš koja je žica plus na adapteru ili držaču baterija do 5 V. Za izvore većeg napona treba veći otpornik, na primjer 470 Ω za 9 V.

Granice i toplina

Dioda 1N4007 smije voditi najviše 1 A. I ona pretvara snagu u toplinu: P = 0,7 V · I. Pri 1 A to je 0,7 W, i dioda postane topla.

Ispravnu diodu i njezin smjer lako provjeriš multimetrom: u jednom smjeru pokaže oko 0,6 V, a u drugom OL.

Što smo naučili?

  • Dioda propušta struju samo od anode prema katodi. Katoda je označena prstenom na kućištu i crticom na simbolu.
  • Silicijska dioda počne voditi tek oko 0,7 V, a dok vodi, na njoj ostane taj napon.
  • Diode štite od krivog polariteta, ispravljaju izmjenični napon i sprječavaju lažne pritiske u matrici tipki.
  • Zenerova dioda, spojena obrnuto i preko otpornika, drži stalni napon, na primjer 5,1 V.
  • Na Schottkyjevoj diodi ostaje manje napona nego na silicijskoj, oko 0,3 V, ali izdrži manji obrnuti napon.
  • LED-ica je dioda koja svijetli. Napon vođenja joj je 1,8 do 3 V, a u obrnutom smjeru izdrži samo oko 5 V.
  • Uz zavojnicu releja, solenoida ili motora uvijek stavljamo zaštitnu diodu, katodom prema plusu. Bez nje se napon na zavojnici pri isključivanju okrene, a na tranzistoru naraste na desetke ili stotine volti.

Mali kviz

1. Na kojoj je strani diode katoda?
Na strani s prstenom na kućištu. Na simbolu je katoda crtica, prema kojoj pokazuje trokut.
2. U krugu s baterijom, diodom i žaruljicom žaruljica ne svijetli. Što prvo provjeriš?
Kako je okrenuta dioda. Ako joj je katoda prema plusu baterije, ne vodi. Okrenem je, i žaruljica zasvijetli.
3. Baterija ima 9 V, a sklop je zaštićen diodom od krivog polariteta. Koliki napon dobije sklop?
Oko 9 V − 0,7 V = 8,3 V, jer na diodi dok vodi ostane oko 0,7 V.
4. Zašto uz relej stavljamo diodu i kako je okrećemo?
Kad tranzistor isključi relej, struja zavojnice ne može naglo stati, pa zavojnica okrene svoj napon, a na tranzistoru on naraste na desetke ili stotine volti i probije ga. Dioda toj struji da put, pa napon na zavojnici ostane samo −0,7 V, a na kolektoru oko 5,7 V. Okrećemo je katodom prema plusu, da dok relej radi ne vodi.
5. Treba ti dioda koja oduzima što manje napona. Koju biraš?
Schottkyjevu diodu, na primjer 1N5819. Na njoj ostane 0,2 do 0,5 V, ovisno o struji, a na silicijskoj oko 0,7 V.
6. Zenerova dioda od 5,1 V treba oko 5 mA iz izvora od 12 V. Koliki otpornik uzimaš?
Na otporniku je 12 V − 5,1 V = 6,9 V, pa je R = 6,9 V / 0,005 A = 1380 Ω. Uzimamo prvu veću vrijednost iz niza E12, 1,5 kΩ, s kojom teče oko 4,6 mA.
7. Zašto LED-icu ne smiješ koristiti kao zaštitnu diodu od krivog polariteta?
U obrnutom smjeru LED-ica izdrži samo oko 5 V, pa bi se pri većem obrnutom naponu oštetila. Uz to na njoj u smjeru vođenja ostane 1,8 do 3 V, mnogo više nego na običnoj diodi.