Napajanje projekta
Napajanje Arduino projekta: USB, adapter i baterije, koliko struje treba, linearni regulator ili buck pretvarač, motori, zajednički GND i osigurač.

Odakle projektu struja?
Dok je Arduino na USB kabelu, napajanje ne primjećuješ: računalo daje 5 V, a Arduino, nekoliko LED-ica i senzor troše malo. Kad projekt dobije motore, servo motore, trake LED-ica ili zavojnice, ili kad mora raditi bez računala, treba odlučiti odakle mu struja i koliko je treba.
Ova stranica je za Arduino radionicu (od 12 godina). Kako se 5 V dobije iz većeg napona, piše na stranici Ispravljači i regulatori napona, a koje baterije postoje, na stranici Baterije.
Sigurnost napajanja
Koristi samo gotove adaptere i punjače s oznakom CE, koji se uključuju u utičnicu. Nikada ne otvaraj adapter i ne spajaj ništa izravno na utičnicu: 230 V može ubiti.
Izvori napajanja
- USB s računala daje 5 V i oko 500 mA (USB 2.0) ili 900 mA (USB 3.0). Većina Arduina Uno na USB ulazu ima samoresetirajući osigurač od 500 mA.
- USB punjač za mobitel daje 5 V i 1 do 3 A, ovisno o punjaču. Napaja Arduino i projekt bez računala.
- Adapter (npr. 9 V ili 12 V, s DC utikačem 5,5 × 2,1 mm) spaja se u priključak za napajanje Arduina Uno. Za njega Arduino preporučuje 7 do 12 V.
- Baterije: četiri AA baterije daju oko 6 V, a nova baterija od 9 V malo struje i kratko traje. Za servo motore i manje motore četiri AA baterije su dobre, ali za Arduino na priključku za napajanje 6 V je premalo.
- Računalno napajanje (ATX) daje 12 V, 5 V i 3,3 V i mnogo struje. Njime napajamo fliper (vidi Napajanje na stranici flipera).
- Laboratorijsko napajanje ima podesiv napon i ograničenje struje. Kad prvi put uključuješ novi sklop, postavi ograničenje struje nisko: ako negdje postoji kratki spoj, ništa ne pregori.
Kako napajati Arduino Uno

Uno ima četiri ulaza za napajanje. Svaki ima svoja pravila (brojevi su isti kao na slici):
| Ulaz | Napon | Što treba znati |
|---|---|---|
| 1. USB | 5 V | osigurač od 500 mA na većini Una |
| 2. priključak za napajanje | 7–12 V | prolazi kroz zaštitnu diodu i regulator na 5 V |
| 3. pin VIN | 7–12 V | isto kao priključak, ali na većini Una bez zaštitne diode: krivi polaritet ga ošteti |
| 4. pin 5V | točno 5 V | mimo regulatora i zaštite; ne spajaj ga dok je Uno na USB-u |
Napon s priključka za napajanje prolazi kroz zaštitnu diodu (5), koja ne propušta struju kad je adapter krivo okrenut, a zatim kroz regulator (6), koji od njega napravi 5 V. Pin VIN spojen je iza diode, pa ga ona ne štiti.
Regulator na Unu je linearni: višak napona pretvara u toplinu. Što je napon na priključku veći, to Uno može dati manje struje na pinu 5V prije nego što se regulator pregrije. Graf je na stranici Arduino Uno, Nano, Mega i Giga. Zato motore i servo motore ne napajamo s pina 5V, nego iz posebnog izvora (vidi Motori i servo motori).
Ostala ograničenja Una: pin 3.3V daje najviše 50 mA, jedan pin 20 mA (najviše 40 mA), a svi pinovi zajedno najviše 200 mA.
Koliko struje treba projektu?
Prije nego što odabereš napajanje, napravi popis potrošača i zbroji njihove struje. Za svaki potrošač uzmi najveću struju, a ne prosječnu: servo motor u pokretu troši mnogo više nego kad miruje. Primjer za projekt s dva servo motora:
| Potrošač | Koliko | Struja |
|---|---|---|
| Arduino Uno | 1 | 50 mA |
| LED-ice s otpornicima | 10 × 15 mA | 150 mA |
| aktivna zujalica | 1 | 30 mA |
| servo motor SG90, kad se pokreće ili zapne | 2 × 700 mA | 1400 mA |
| ukupno | 1630 mA |
Na zbroj dodaj otprilike četvrtinu, za potrošače koje si zaboravio i za stare baterije: 1630 mA · 1,25 ≈ 2 A. Ovom projektu treba napajanje od 5 V i barem 2 A, na primjer USB punjač od 2,4 A ili buck pretvarač od 3 A. USB s računala (500 mA) ne bi bio dovoljan.
Stvarnu struju izmjeri multimetrom na mjerenju struje, u seriji s napajanjem, i onda ažuriraj popis. Fliper ima takav popis za cijeli stroj (vidi Koliko struje treba fliperu?).
Linearni regulator ili buck pretvarač

Kad projekt ima adapter od 12 V, a treba mu 5 V, napon se mora smanjiti. Za to postoje dvije vrste sklopova:
- Linearni regulator (7805, AMS1117, regulator na Unu) propušta struju i odbaci višak napona kao toplinu: P = (Uul − 5 V) · I. Iz 12 V pri 1 A to je 7 W, a toliko se bez velikog hladnjaka ne može ohladiti. Linearni regulator je dobar kad je razlika napona ili struja mala.
- Buck pretvarač (silazni pretvarač, npr. moduli s LM2596 ili MP1584) brzo uključuje i isključuje struju i gladi je zavojnicom i kondenzatorom. Gubi samo dio snage, najčešće 10 do 20 %. Na grafu je uzeto 85 % korisnosti: pri 1 A to je 0,88 W topline, osam puta manje nego kod linearnog regulatora iz 12 V.
Buck pretvarač iz 12 V uzima i manju struju nego što daje: za 5 V i 2 A uzima oko 1 A iz 12 V, a linearni regulator uzima cijela 2 A.

Najčešći buck modul ima čip LM2596. Brojevi su isti kao na slici:
- IN+ i IN−: ulaz, na koji spajaš veći napon (npr. 12 V).
- OUT+ i OUT−: izlaz, sa smanjenim naponom.
- Potenciometar kojim se podešava izlazni napon. Okreće se malim odvijačem.
- Čip LM2596, koji brzo uključuje i isključuje struju.
- Zavojnica, koja gladi struju.
- Kondenzatori na ulazu i izlazu, koji glade napon.
- Dioda, kroz koju teče struja zavojnice dok je čip isključen.
IN− i OUT− su na modulu spojeni: to je zajednički GND.
Podesi buck pretvarač prije spajanja
Mnogi buck moduli imaju potenciometar kojim se podešava izlazni napon, a dolaze podešeni na bilo koji napon. Prije nego što na njega spojiš Arduino ili servo motor, spoji samo ulaz, izmjeri izlaz multimetrom i potenciometrom ga podesi na 5 V.
Motori i servo motori

Motor ili servo motor kad se pokreće povuče mnogo veću struju nego kad se okreće, servo motor SG90 i do 0,7 A. Ako ga napajaš s pina 5V Arduina:
- napon na 5 V na trenutak padne, a Arduino se resetira (počne program ispočetka) ili radi čudno,
- motor u žice i napajanje šalje smetnje, pa senzori pokazuju krive vrijednosti,
- regulator na Unu i USB osigurač su preopterećeni.
Zato motor ima svoj izvor napajanja, a s Arduinom dijeli samo zajednički GND. Bez zajedničkog GND signal s pina D9 nema s čim se usporediti, pa servo motor ne radi (vidi zabludu 8). Kondenzator C1 od 470 µF uz servo motor daje struju za njegove kratke vrhove, pa napon manje skače (vidi Kondenzator).
Obični DC motor ne smije se spojiti izravno na pin Arduina, ni na pin 5V: treba mu tranzistor, MOSFET ili upravljač motora, a uz zavojnicu motora ili releja i zaštitna dioda (vidi Dioda).
Napajanje cijelog projekta

Na shemi je tipičan projekt s adapterom od 12 V:
- Osigurač F1 je odmah na izlazu adaptera. Ako negdje nastane kratki spoj, osigurač pregori prije nego što se žice zapale. Odaberi ga malo većeg od najveće struje projekta.
- Sklopka S1 isključuje cijeli projekt odjednom.
- Arduino dobije 12 V na pin VIN. Sam troši malo, pa se njegov regulator ne pregrije.
- Buck pretvarač pravi 5 V za servo motore i LED-ice. Na njegovom izlazu je kondenzator C1.
- Jedan GND spaja sve dijelove. Debele struje (motori) neka idu svojim žicama do adaptera, a ne kroz GND Arduina.
Žice za velike struje moraju biti dovoljno debele (vidi Žice, kabeli i konektori). Uz svaki čip stavljamo i kondenzator od 100 nF između njegovih pinova za napajanje i GND.
Što smo naučili?
- USB s računala daje 5 V i oko 500 mA. Za više struje treba USB punjač, adapter ili posebno napajanje.
- Prije odabira napajanja zbroji najveće struje svih potrošača i dodaj četvrtinu.
- Linearni regulator pretvara višak napona u toplinu. Buck pretvarač gubi mnogo manje, ali ga treba podesiti prije spajanja.
- Motori i servo motori imaju svoje napajanje, a s Arduinom dijele zajednički GND.
- Osigurač stavljamo odmah iza izvora napajanja.
Mali kviz
1. Projekt ima Arduino (50 mA), 4 LED-ice od 15 mA i servo motor koji vuče do 700 mA. Je li USB s računala dovoljan?
2. Arduino se resetira svaki put kad se servo motor pokrene. Što je najvjerojatniji uzrok?
3. Koliko se zagrije linearni regulator koji iz 12 V daje 5 V i 0,5 A?
4. Kupio si buck modul. Što napraviš prije nego što na njega spojiš Arduino?
5. Servo motor ima svoje napajanje od 5 V, ali se ne miče. Signal je spojen na D9. Što provjeriš?
6. Gdje u projektu stavljamo osigurač?