Statički elektricitet
Zašto te kvaka zimi udari, kako iskra koju ne osjetiš ošteti čip i kako zaštititi elektroniku: dodir metala, rubovi pločice, antistatičke vrećice.

Balon i kosa
Protrljaj napuhani balon o suhu kosu ili vunenu majicu, pa ga polako odmakni. Kosa se diže prema balonu, a balon se zalijepi za zid.

Svaka tvar ima sitne čestice s nabojem: pozitivne protone (plus) i negativne elektrone (minus). Obično ih ima jednako mnogo, pa se ne primijete. Kad trljaš balon o kosu, dio elektrona prijeđe s kose na balon. Balon tada ima višak minusa, a kosa višak plusa. Plus i minus se privlače, pa se kosa diže prema balonu. A vlasi kose, koje sve imaju plus, odbijaju jedna drugu, pa se kosa nakostriješi.
Takav naboj koji ostane na predmetu zove se statički elektricitet. Statički znači da miruje: ne teče kroz žicu kao struja, nego čeka na predmetu.
Zašto te kvaka udari?
Kad hodaš po tepihu, posebno u vunenim čarapama ili papučama, tvoje tijelo skuplja naboj, kao balon. Kad prstom priđeš metalnoj kvaki, naboj u djeliću sekunde preskoči na nju kao mala iskra. To je onaj udar koji osjetiš.

Iskru osjetiš tek kad se nabiješ na otprilike 3000 V (crvena crtkana linija). Na grafu se vidi da se to zimi lako dogodi: hodanje po tepihu u suhom zraku nabije te i do 35 000 V. U vlažnom zraku naboj polako odlazi u zrak, pa se nabiješ mnogo manje. Zato te kvaka udara zimi, kad je grijanje uključeno i zrak suh, a ljeti gotovo nikada.
Tebi takva iskra ne škodi: traje kraće od milijuntinke sekunde i u njoj je vrlo malo energije. Ali elektronici može naškoditi.
Zašto je statički elektricitet opasan za elektroniku?
Čipovi su napravljeni od jako sitnih dijelova, a neki su slojevi u njima tanji od tisućinke debljine vlasi. Iskra koju ti uopće ne osjetiš, od nekoliko stotina volti, može probiti takav sloj. Čip tada:
- odmah prestane raditi,
- radi, ali neispravno: jedan pin ne čita dobro, senzor pokazuje krive vrijednosti,
- radi normalno, pa se pokvari tjednima kasnije.
Zadnja dva su najgora, jer ne znaš da je kvar nastao baš tada. To potvrđuje i zabluda 23: statički elektricitet može oštetiti elektroniku, i to bez da išta primijetiš.
Kako zaštititi elektroniku

- Prije rada dotakni uzemljeni metal, na primjer metalni radijator ili metalno kućište uređaja koje je uzemljeno. Naboj s tebe tada ode u zemlju, a ne u čip. Dotakni ga ponovno kad ustaneš i prošećeš.
- Pločice i module drži za rubove. Ne diraj nožice čipova, pinove i konektore.
- Komponente čuvaj u antistatičkim vrećicama. Srebrnkasta vrećica je zaštitna: naboj ide po njezinoj površini, oko čipa. Ružičasta vrećica ne skuplja naboj, ali ne štiti od iskre izvana. Čipovi često stižu i utaknuti u crnu vodljivu spužvu, koja drži sve nožice spojene. Obična plastična vrećica i stiropor skupljaju naboj, pa elektroniku u njih ne stavljamo.
- Ne nosi vunu i flis za radnim stolom, a stolica neka ne bude presvučena plastikom. Pamuk se nabija mnogo manje.
- Ne nabijaj se namjerno (trljanjem nogu o tepih) blizu elektronike.
Statički elektricitet na Arduino radionici
Ovaj dio je za Arduino radionicu (od 12 godina).
Model ljudskog tijela

Proizvođači ispituju čipove modelom ljudskog tijela (engl. human body model, HBM). Tijelo je u njemu kondenzator od 100 pF nabijen na napon U, a koža i prst su otpornik od 1,5 kΩ. Kad prst dotakne pin, kondenzator se izbije kroz otpornik u čip.
Svaki pin ima dvije zaštitne diode: jednu prema VCC i jednu prema GND. Kad napon na pinu poraste iznad VCC ili padne ispod GND, jedna od njih provede i odvede struju mimo unutrašnjosti čipa. Ali diode su sitne i imaju svoju granicu.

Struju izboja možemo izračunati. Na početku je najveća, približno U / 1500 Ω, a zatim pada kako se kondenzator prazni, s vremenskom konstantom τ = R · C = 1500 Ω · 100 pF = 150 ns. Za 4000 V:
- najveća struja je oko 2,7 A (na grafu oko 2,4 A, jer struja treba nekoliko nanosekundi da naraste),
- nakon oko 350 ns struja padne na desetinu,
- naboj je Q = C · U = 0,4 µC, a energija E = ½ · C · U² = 0,8 mJ.
To je pedeset puta manje energije nego što LED-ica potroši u jednoj sekundi, pa tebi ne škodi. Ali struja od nekoliko ampera prolazi kroz čip, koji je napravljen za miliampere, i to kroz njegove najtanje dijelove.
Većina čipova ima zaštitu ispitanu na oko 2000 V po ovom modelu. To je manje od napona koji skupiš hodanjem po tepihu zimi. Osjetljiviji dijelovi, kao neki MOSFET-i, senzori i radio čipovi, izdrže samo nekoliko stotina volti ili manje. Koliko izdrži koji čip, piše u njegovoj tablici podataka (datasheetu), pod ESD ili HBM.
Antistatička narukvica
U radionicama u kojima se elektronika proizvodi ili popravlja radi se s antistatičkom narukvicom i podlogom. Narukvica je kabelom spojena na točku uzemljenja, preko otpornika od 1 MΩ. Taj otpornik je zbog sigurnosti: ako ruka slučajno dotakne napon, kroz tijelo može teći samo vrlo mala struja. Zato se narukvica nikada ne spaja na uzemljenje izravno, bez otpornika, i nikada je ne spajamo sami na utičnicu.
Na našoj radionici dovoljno je dotaknuti uzemljeni metal prije rada i držati pločice za rubove.
MOSFET-i i moduli
MOSFET ima vrlo tanak sloj izolacije između gatea i ostatka tranzistora, pa ga statički elektricitet lako probije. Ako MOSFET (kao IRLZ44N u fliperu) poslije lemljenja ne isključuje ili ne uključuje kako treba, uzrok može biti i iskra koju nitko nije vidio. Zato:
- MOSFET-e čuvamo u vodljivoj spužvi ili vrećici do lemljenja,
- otpornik od gatea prema GND (pull-down) zalemimo uz MOSFET, jer gate tada nikad ne ostaje u zraku, nabijen na slučajni napon.
Na gotovim modulima (senzori, ESP32, RFID čitači) pinovi s konektora obično idu izravno na čip, bez dodatne zaštite. Drži ih za rubove i spremaj u vrećice u kojima su stigli.
Što smo naučili?
- Statički elektricitet je naboj koji ostane na predmetu ili tijelu, kao na balonu protrljanom o kosu.
- Iskru osjetiš tek od oko 3000 V, a čip se može oštetiti i od nekoliko stotina volti.
- U suhom zraku zimi nabiješ se mnogo više nego ljeti.
- Prije rada dotakni uzemljeni metal, drži pločice za rubove i čuvaj komponente u antistatičkim vrećicama.
- Oštećen čip može raditi neispravno ili se pokvariti mnogo kasnije.
Mali kviz
1. Zašto se kosa diže prema balonu koji si protrljao o nju?
2. Zašto te kvaka udari zimi, a ljeti gotovo nikada?
3. Nisi osjetio nikakvu iskru kad si dotaknuo čip. Znači li to da je čip sigurno ispravan?
4. Što napraviš prije nego što uzmeš modul iz vrećice?
5. Zašto elektroniku ne spremamo u obične plastične vrećice?
6. Zašto antistatička narukvica ima otpornik od 1 MΩ?