Statički elektricitet

Zašto te kvaka zimi udari, kako iskra koju ne osjetiš ošteti čip i kako zaštititi elektroniku: dodir metala, rubovi pločice, antistatičke vrećice.

Arduino Sigurnost
Crveni balon i vunena majica, antistatička narukvica, antistatička vrećica, čip u vodljivoj spužvi i pločica

Balon i kosa

Protrljaj napuhani balon o suhu kosu ili vunenu majicu, pa ga polako odmakni. Kosa se diže prema balonu, a balon se zalijepi za zid.

Glava s nakostriješenom kosom i crveni balon: na balonu su znakovi minus, a iznad kose znakovi plus, pa se vlasi dižu prema balonu

Svaka tvar ima sitne čestice s nabojem: pozitivne protone (plus) i negativne elektrone (minus). Obično ih ima jednako mnogo, pa se ne primijete. Kad trljaš balon o kosu, dio elektrona prijeđe s kose na balon. Balon tada ima višak minusa, a kosa višak plusa. Plus i minus se privlače, pa se kosa diže prema balonu. A vlasi kose, koje sve imaju plus, odbijaju jedna drugu, pa se kosa nakostriješi.

Takav naboj koji ostane na predmetu zove se statički elektricitet. Statički znači da miruje: ne teče kroz žicu kao struja, nego čeka na predmetu.

Zašto te kvaka udari?

Kad hodaš po tepihu, posebno u vunenim čarapama ili papučama, tvoje tijelo skuplja naboj, kao balon. Kad prstom priđeš metalnoj kvaki, naboj u djeliću sekunde preskoči na nju kao mala iskra. To je onaj udar koji osjetiš.

Graf: na koliko volti se nabiju čovjek i predmeti u suhom i vlažnom zraku. Hodanje po tepihu 35 000 V u suhom zraku i 1 500 V u vlažnom, hodanje po vinilnom podu 12 000 V i 250 V, rad za stolom 6 000 V i 100 V, plastična vrećica podignuta sa stola 20 000 V i 1 200 V, stolica s pjenastim jastukom 18 000 V i 1 500 V. Crvena crtkana linija na 3 000 V označava koliko treba da se iskra osjeti

Iskru osjetiš tek kad se nabiješ na otprilike 3000 V (crvena crtkana linija). Na grafu se vidi da se to zimi lako dogodi: hodanje po tepihu u suhom zraku nabije te i do 35 000 V. U vlažnom zraku naboj polako odlazi u zrak, pa se nabiješ mnogo manje. Zato te kvaka udara zimi, kad je grijanje uključeno i zrak suh, a ljeti gotovo nikada.

Tebi takva iskra ne škodi: traje kraće od milijuntinke sekunde i u njoj je vrlo malo energije. Ali elektronici može naškoditi.

Zašto je statički elektricitet opasan za elektroniku?

Čipovi su napravljeni od jako sitnih dijelova, a neki su slojevi u njima tanji od tisućinke debljine vlasi. Iskra koju ti uopće ne osjetiš, od nekoliko stotina volti, može probiti takav sloj. Čip tada:

  • odmah prestane raditi,
  • radi, ali neispravno: jedan pin ne čita dobro, senzor pokazuje krive vrijednosti,
  • radi normalno, pa se pokvari tjednima kasnije.

Zadnja dva su najgora, jer ne znaš da je kvar nastao baš tada. To potvrđuje i zabluda 23: statički elektricitet može oštetiti elektroniku, i to bez da išta primijetiš.

Kako zaštititi elektroniku

Četiri slike: prsti dodiruju nožice čipa (pogrešno); modul se drži prstima za rubove pločice (ispravno); modul u običnoj prozirnoj plastičnoj vrećici (pogrešno); modul u srebrnkastoj antistatičkoj vrećici (ispravno)
  • Prije rada dotakni uzemljeni metal, na primjer metalni radijator ili metalno kućište uređaja koje je uzemljeno. Naboj s tebe tada ode u zemlju, a ne u čip. Dotakni ga ponovno kad ustaneš i prošećeš.
  • Pločice i module drži za rubove. Ne diraj nožice čipova, pinove i konektore.
  • Komponente čuvaj u antistatičkim vrećicama. Srebrnkasta vrećica je zaštitna: naboj ide po njezinoj površini, oko čipa. Ružičasta vrećica ne skuplja naboj, ali ne štiti od iskre izvana. Čipovi često stižu i utaknuti u crnu vodljivu spužvu, koja drži sve nožice spojene. Obična plastična vrećica i stiropor skupljaju naboj, pa elektroniku u njih ne stavljamo.
  • Ne nosi vunu i flis za radnim stolom, a stolica neka ne bude presvučena plastikom. Pamuk se nabija mnogo manje.
  • Ne nabijaj se namjerno (trljanjem nogu o tepih) blizu elektronike.

Statički elektricitet na Arduino radionici

Ovaj dio je za Arduino radionicu (od 12 godina).

Model ljudskog tijela

Shema modela ljudskog tijela: kondenzator od 100 pF nabijen na napon U, otpornik od 1,5 kΩ i sklopka s iskrom spojeni su na pin čipa; u čipu, označenom crtkanim okvirom, pin ima jednu zaštitnu diodu prema VCC i jednu prema GND, a iza njih je unutrašnjost čipa

Proizvođači ispituju čipove modelom ljudskog tijela (engl. human body model, HBM). Tijelo je u njemu kondenzator od 100 pF nabijen na napon U, a koža i prst su otpornik od 1,5 kΩ. Kad prst dotakne pin, kondenzator se izbije kroz otpornik u čip.

Svaki pin ima dvije zaštitne diode: jednu prema VCC i jednu prema GND. Kad napon na pinu poraste iznad VCC ili padne ispod GND, jedna od njih provede i odvede struju mimo unutrašnjosti čipa. Ali diode su sitne i imaju svoju granicu.

Graf: struja izboja modela ljudskog tijela tijekom 600 ns za 1000, 2000 i 4000 V. Struja naraste za nekoliko nanosekundi do oko 0,6 A, 1,2 A i 2,4 A, a zatim pada i nakon oko 350 ns spadne na desetinu

Struju izboja možemo izračunati. Na početku je najveća, približno U / 1500 Ω, a zatim pada kako se kondenzator prazni, s vremenskom konstantom τ = R · C = 1500 Ω · 100 pF = 150 ns. Za 4000 V:

  • najveća struja je oko 2,7 A (na grafu oko 2,4 A, jer struja treba nekoliko nanosekundi da naraste),
  • nakon oko 350 ns struja padne na desetinu,
  • naboj je Q = C · U = 0,4 µC, a energija E = ½ · C · U² = 0,8 mJ.

To je pedeset puta manje energije nego što LED-ica potroši u jednoj sekundi, pa tebi ne škodi. Ali struja od nekoliko ampera prolazi kroz čip, koji je napravljen za miliampere, i to kroz njegove najtanje dijelove.

Većina čipova ima zaštitu ispitanu na oko 2000 V po ovom modelu. To je manje od napona koji skupiš hodanjem po tepihu zimi. Osjetljiviji dijelovi, kao neki MOSFET-i, senzori i radio čipovi, izdrže samo nekoliko stotina volti ili manje. Koliko izdrži koji čip, piše u njegovoj tablici podataka (datasheetu), pod ESD ili HBM.

Antistatička narukvica

U radionicama u kojima se elektronika proizvodi ili popravlja radi se s antistatičkom narukvicom i podlogom. Narukvica je kabelom spojena na točku uzemljenja, preko otpornika od 1 MΩ. Taj otpornik je zbog sigurnosti: ako ruka slučajno dotakne napon, kroz tijelo može teći samo vrlo mala struja. Zato se narukvica nikada ne spaja na uzemljenje izravno, bez otpornika, i nikada je ne spajamo sami na utičnicu.

Na našoj radionici dovoljno je dotaknuti uzemljeni metal prije rada i držati pločice za rubove.

MOSFET-i i moduli

MOSFET ima vrlo tanak sloj izolacije između gatea i ostatka tranzistora, pa ga statički elektricitet lako probije. Ako MOSFET (kao IRLZ44N u fliperu) poslije lemljenja ne isključuje ili ne uključuje kako treba, uzrok može biti i iskra koju nitko nije vidio. Zato:

  • MOSFET-e čuvamo u vodljivoj spužvi ili vrećici do lemljenja,
  • otpornik od gatea prema GND (pull-down) zalemimo uz MOSFET, jer gate tada nikad ne ostaje u zraku, nabijen na slučajni napon.

Na gotovim modulima (senzori, ESP32, RFID čitači) pinovi s konektora obično idu izravno na čip, bez dodatne zaštite. Drži ih za rubove i spremaj u vrećice u kojima su stigli.

Što smo naučili?

  • Statički elektricitet je naboj koji ostane na predmetu ili tijelu, kao na balonu protrljanom o kosu.
  • Iskru osjetiš tek od oko 3000 V, a čip se može oštetiti i od nekoliko stotina volti.
  • U suhom zraku zimi nabiješ se mnogo više nego ljeti.
  • Prije rada dotakni uzemljeni metal, drži pločice za rubove i čuvaj komponente u antistatičkim vrećicama.
  • Oštećen čip može raditi neispravno ili se pokvariti mnogo kasnije.

Mali kviz

1. Zašto se kosa diže prema balonu koji si protrljao o nju?
Dio elektrona prešao je s kose na balon. Balon ima višak minusa, a kosa višak plusa, a plus i minus se privlače.
2. Zašto te kvaka udari zimi, a ljeti gotovo nikada?
Zimi je zrak suh, pa naboj ne odlazi s tijela u zrak i nabiješ se na mnogo veći napon. Ljeti je zrak vlažniji i naboj polako odlazi.
3. Nisi osjetio nikakvu iskru kad si dotaknuo čip. Znači li to da je čip sigurno ispravan?
Ne. Iskru osjetiš tek od oko 3000 V, a čip se može oštetiti i od nekoliko stotina volti. Oštećen čip može raditi neispravno ili se pokvariti kasnije.
4. Što napraviš prije nego što uzmeš modul iz vrećice?
Dotaknem uzemljeni metal, na primjer radijator, da naboj s mene ode u zemlju. Onda modul uzmem za rubove pločice.
5. Zašto elektroniku ne spremamo u obične plastične vrećice?
Obična plastika se lako nabije, pa naboj može preskočiti na čip. Antistatička vrećica ne skuplja naboj, a srebrnkasta ga vodi oko čipa.
6. Zašto antistatička narukvica ima otpornik od 1 MΩ?
Zbog sigurnosti. Ako ruka dotakne napon, otpornik ograniči struju kroz tijelo na vrlo malu vrijednost. Naboj s tijela kroz njega i dalje polako odlazi u zemlju.