Kako pronaći grešku u spoju
Kako redom tražiti grešku u spoju na breadboardu i na tiskanoj pločici: napajanje, GND, pregled, mjerenje napona i kontinuiteta, dijeljenje na pola.

Grešku tražimo kao detektivi
Sklop ne radi. Najgore što možeš napraviti je mijenjati stvari nasumce: premjestiti žicu, okrenuti LED-icu, zamijeniti Arduino, pa nešto treće. Ako sklop nakon toga proradi, ne znaš što je bila greška, a ako ne proradi, možda si napravio i novu.
Grešku zato tražimo kao detektivi: promatramo, zaključujemo i provjeravamo jednu po jednu stvar, uvijek istim redom. Tako se greška uvijek nađe, i to brže.
Prije svake promjene isključi napajanje
- Žice i komponente premještaj samo dok je napajanje isključeno.
- Ako se nešto grije, dimi ili miriše na paljevinu, odmah isključi napajanje i pozovi voditelja.
- Otpor i kontinuitet mjeri samo bez napajanja.
Redoslijed provjera

- Opiši problem. Što bi sklop trebao raditi, a što radi? Je li ikada radio? Ako jest, što se zadnje promijenilo? Odgovor na to pitanje često odmah pokaže grešku.
- Napajanje. Svijetli li LED-ica ON na Arduinu? Izmjeri multimetrom napon na linijama napajanja breadboarda, a ne samo na Arduinu. Na dugom breadboardu linije su ponekad prekinute na sredini (vidi Prekinute linije napajanja). Baterija može pokazivati dobar napon dok ništa ne troši, a pasti kad se sklop uključi, pa je mjeri dok sklop radi.
- GND. Ako sklop ima dva izvora napajanja ili dvije pločice, jesu li im GND spojeni? Bez zajedničkog GND signali nemaju s čim se usporediti.
- Pogledaj spoj. Isključi napajanje, uzmi shemu i za svaku vezu na shemi prstom pronađi istu vezu u sklopu. Provjeri smjer LED-ica, dioda, elektrolitskih kondenzatora i čipova (zarez ili točka označava pin 1), vrijednosti otpornika i je li žica u pravom pinu, a ne u susjednom.
- Mjeri. S uključenim napajanjem mjeri napone duž sklopa (vidi Mjerenje napona duž sklopa). S isključenim napajanjem provjeri kontinuitet žica i spojeva: multimetar zapišti kad su dvije točke spojene.
- Podijeli na pola. Kad sklop ima mnogo dijelova, ne provjeravaj ih redom, nego provjeri radi li prva polovica (vidi Podijeli na pola).
- Program. Svaki dio isprobaj najjednostavnijim programom koji ga koristi: LED-icu programom koji samo pali taj pin, tipkalo programom koji samo ispisuje njegovo stanje. Ako taj program radi, greška je u tvom programu, a ne u spoju.
Tijekom traženja:
- Mijenjaj jednu stvar odjednom i nakon svake promjene provjeri sklop.
- Zapiši što si provjerio, da ne provjeravaš isto dvaput.
- Zamijeni sumnjivi dio ispravnim: LED-icu drugom LED-icom, žicu drugom žicom, a modul modulom za koji znaš da radi.
- Objasni sklop nekome, naglas, vezu po vezu. Često grešku primijetiš upravo dok objašnjavaš.
Greške na breadboardu
Na breadboardu su greške najčešće u spojevima, a ne u komponentama:
- žica je puknula unutar izolacije, a izvana izgleda ispravno,
- žica ili nožica je u susjednom retku ili u susjednom pinu Arduina,
- obje nožice komponente su u istom retku, pa ih redak kratko spoji,
- nožica je savijena ispod komponente i nije u rupici,
- rupica u koju je netko gurnuo debelu nožicu više ne drži dobro.
Slike najčešćih grešaka i postupak za breadboard su na stranici Breadboard.
Mjerenje napona duž sklopa

Crnu sondu multimetra stavi na GND, a crvenom redom dodiruj točke sklopa, od plusa napajanja prema GND. Napon smije padati samo na komponentama, a nikada na žici:
- Lijevo, ispravan sklop: u A je 5 V. Na otporniku se izgubi 3 V, pa je u B 2 V. Žica od B do C ne mijenja napon, pa je i u C 2 V. Na LED-ici se izgubi preostalih 2 V, pa je u D 0 V. Kroz sklop teče (5 V − 2 V) / 220 Ω ≈ 14 mA.
- Desno, prekinuta žica: struja ne teče, pa se na otporniku ne gubi ništa i u B je cijelih 5 V. U C je 0 V. Napon skoči s 5 V na 0 V između B i C, a između njih je samo žica. Tu je prekid.
Pravilo: gdje napon skoči između dviju točaka koje su spojene samo žicom, tu je prekid. A ako je napon između dviju točaka koje bi trebale biti različite isti, između njih je kratki spoj.
Podijeli na pola

Mnogi sklopovi su niz dijelova kroz koje signal ide redom: napajanje, sklopka, Arduino, tranzistor, relej, motor. Umjesto da provjeravaš dio po dio, izmjeri signal na sredini niza:
- Između blokova 4 i 5 signal je ispravan. Greška je dakle u blokovima 5 do 8.
- Izmjeri na sredini preostalog dijela, između 6 i 7: signal nije ispravan. Greška je u 5 ili 6.
- Između 5 i 6 signal je ispravan, pa je greška u bloku 6.
Za osam blokova dovoljna su tri mjerenja, a za šesnaest četiri. Tako radi i postupak za breadboard: sklop koji ne radi podijeli na dva dijela i provjeri svaki posebno.
Primjer: motor na tipkalo

Dok držiš tipkalo S1, motor M1 bi se trebao vrtjeti. S1 spaja pin D2 na GND (D2 je postavljen kao INPUT_PULLUP), a program tada postavi pin D9 na HIGH. Struja kroz otpornik R1 uključi tranzistor Q1, Q1 uključi zavojnicu releja K1, a kontakt releja spoji bateriju B1 preko osigurača F1 i sklopke S2 na motor. Sklop ima istih osam blokova kao niz iznad, a između njih su mjerne točke A do G.
Motor se ne vrti. Prve tri provjere iz Redoslijeda provjera su prošle: LED-ica ON svijetli, B1 ima 6 V, a GND je zajednički. Crni vrh multimetra stoji na GND, a netko drži S1 pritisnutim dok mjeriš. Prije mjerenja zapiši koliko bi napon u svakoj točki trebao biti:
| Točka | Između blokova | Treba biti | Izmjereno |
|---|---|---|---|
| A | 1 i 2 | 0 V | |
| B | 2 i 3 | 5 V | |
| C | 3 i 4 | 0,7 V | |
| D | 4 i 5 | 0,1 V | 0,1 V (1. mjerenje) |
| E | 5 i 6 | 6 V | 6 V (3. mjerenje) |
| F | 6 i 7 | 6 V | 0 V (2. mjerenje) |
| G | 7 i 8 | 6 V |
- Sredina niza je točka D, između blokova 4 i 5. Na kolektoru tranzistora Q1 je 0,1 V, koliko i treba biti kad je Q1 uključen. Tipkalo, Arduino s programom, R1 i Q1 dakle rade, a greška je u blokovima 5 do 8.
- Sredina preostalog dijela je točka F, između blokova 6 i 7. Ondje bi trebalo biti 6 V, a multimetar pokazuje 0 V. Greška je u bloku 5 ili 6.
- Točka E, između blokova 5 i 6, ima 6 V, kako treba. Kontakt releja radi, pa je greška u bloku 6, u osiguraču F1.
Isključi napajanje, izvadi F1 i provjeri ga kontinuitetom: multimetar ne zapišti, pa je osigurač pregorio. Prije nego što staviš novi, potraži zašto je pregorio: je li motor bio zakočen ili su se njegove žice negdje dodirnule? Novi osigurač mora biti iste vrijednosti, 1 A: nikad jači, a pogotovo ne komad žice.
Točke A, B, C i G nisi trebao mjeriti. Da si mjerio redom od točke A, grešku bi pronašao tek šestim mjerenjem.
Greške na tiskanoj pločici

Na zalemljenoj pločici greške se ne vide tako lako kao na breadboardu. Brojevi su isti kao na slici:
- Most lema između dvaju susjednih spojeva (kratki spoj).
- Hladan spoj: siv i zrnat. Često radi pa prestane, posebno kad se pločica trese.
- Nezalemljena nožica: lako se previdi kad lemiš mnogo nožica zaredom.
- Puknuta staza: tanka pukotina koja se vidi tek pod povećalom ili kad pločicu držiš prema svjetlu.
- Odignut bakar: od predugog grijanja. Staza može biti prekinuta i kad izgleda cijela.
- Kapljica lema između staza: zasad ništa ne spaja, ali se može pomaknuti i napraviti kratki spoj.
Kako izgledaju dobar i loš spoj i kako se greške popravljaju, piše na stranici Lemljenje.
Nova pločica, korak po korak
- Pregledaj je pod povećalom i dobrim svjetlom, spoj po spoj. Provjeri smjer dioda, elektrolitskih kondenzatora i čipova te vrijednosti otpornika.
- Prije prvog uključivanja izmjeri otpor između plusa napajanja i GND. Ne smije biti blizu 0 Ω. (Ako na pločici ima kondenzatora, otpor na početku raste dok ih multimetar puni.)
- Prvi put uključi laboratorijsko napajanje s niskim ograničenjem struje, ili bez čipova u podnožjima.
- Pazi grije li se nešto ili miriše. Ako da, odmah isključi.
- Izmjeri napon na pinovima za napajanje svakog čipa.
- Usporedi s ispravnom pločicom, ako je imaš: izmjeri iste točke na obje. Gdje se razlikuju, tu je greška.
- Ponovno zalemi sumnjive spojeve: dodaj malo fluxa i zagrij ih dok se lem ne razlije.
Kad sklop radi pa ne radi
Najteže je naći grešku koja se pojavi pa nestane. Najčešći uzroci:
- hladan spoj ili labava žica (lagano kucni pločicu plastičnim štapićem dok sklop radi i gledaj kad zakaže),
- motor ili servo motor koji pri pokretanju povuče napon i resetira Arduino (vidi Napajanje projekta),
- ulazni pin bez pull-up ili pull-down otpornika, koji je u zraku (vidi Tipkala i sklopke),
- dio koji se pregrijava i prestane raditi tek nakon nekog vremena,
- statički elektricitet koji je oštetio čip (vidi Statički elektricitet).
Na Arduino radionici
Ovaj dio je za Arduino radionicu (od 12 godina).
- Ispiši što program vidi.
Serial.println()u petlji pokaže stanje pina, vrijednost senzora ili kroz koji dio programa program prolazi. Ispis gledaš u serijskom monitoru. - Usporedi brojeve pinova u programu i u spoju. Česta greška je LED-ica na pinu 7, a u programu pin 6.
- Provjeri
pinMode(). Pin koji nije postavljen kaoOUTPUTdaje premalo struje da LED-ica svijetli punim sjajem, a tipkalo bezINPUT_PULLUPi bez vanjskog otpornika čita slučajne vrijednosti. - Greške pri prevođenju i učitavanju opisane su na stranici Arduino IDE.
Što smo naučili?
- Grešku tražimo redom: opiši problem, napajanje, GND, pogledaj spoj, mjeri, podijeli na pola, program.
- Mijenjamo jednu stvar odjednom i zapisujemo što smo provjerili.
- Napon pada samo na komponentama. Gdje napon skoči na žici, tu je prekid.
- Dijeljenjem na pola grešku u osam dijelova nađemo s tri mjerenja.
- Novu pločicu prije prvog uključivanja pregledamo i izmjerimo otpor između plusa i GND.
Mali kviz
1. Sklop je jučer radio, a danas ne radi. Koje je prvo pitanje koje postaviš?
2. LED-ica ne svijetli. Na otporniku ispred nje izmjeriš 5 V s obje strane. Što to znači?
3. Zašto ne mijenjamo više stvari odjednom?
4. Niz ima 16 dijelova. Koliko mjerenja treba da dijeljenjem na pola nađeš neispravan dio?
5. Što izmjeriš na novoj pločici prije prvog uključivanja i zašto?
6. Sklop radi, ali zakaže kad lagano kucneš pločicu. Što je najvjerojatniji uzrok?