Koliko se brzo vrti motor?

Što je u istosmjernom motoru i zašto ima reduktor; mjerimo koliko daleko robot Maqueen odvozi za 2 sekunde pri različitim brzinama.

polaznici metrom mjere koliko je daleko robot odvozio
Prošli put robot je vozio brzinom 100. Ali koliko je to brzo? I što se zapravo vrti u robotu?

Danas ćemo zaviriti u motor, a zatim izmjeriti koliko daleko robot odvozi pri različitim brzinama. Tablicu koju danas napraviš trebat ćeš i sljedeći put.

Danas ćemo:

  • saznati što je u motoru;
  • saznati zašto motor ima zupčanike;
  • izmjeriti koliko daleko robot odvozi za 2 sekunde;
  • pronaći najmanju brzinu kojom robot još vozi.

Materijal

  • robot Maqueen s micro:bitom;
  • metar;
  • ljepljiva traka za startnu crtu na podu;
  • list s tablicom i olovka (na listu A4 su tri tablice, koje voditelj izreže);
  • slobodna staza na podu, duga barem 2 metra.

Što je u motoru?

U robotu su dva mala istosmjerna motora. Istosmjerni znači da rade na struju koja ne mijenja smjer sama od sebe, kao npr. struja iz baterije.

U svakom motoru su dvije važne stvari:

  • magnet, koji stoji na mjestu;
  • zavojnica: žica namotana u mnogo krugova, koja se može vrtjeti.

Kad kroz zavojnicu teče struja, zavojnica i sama postane magnet. Magneti se privlače i odbijaju, pa magnet gura zavojnicu i ona se vrti. Zajedno s njom vrti se i osovina motora.

Pokus: motor na bateriji

Voditelj spoji motor bez robota na battery pack. Motor se vrti. Zatim zamijeni dvije žice, plus i minus.

Predvidi: što će se dogoditi kad voditelj zamijeni žice?
Motor se vrti na drugu stranu. Struja sada teče kroz zavojnicu u suprotnom smjeru, pa magnet gura zavojnicu na drugu stranu.

Upravo to radi Maqueenov čip kad u bloku odabereš Forward ili Backward: šalje struju kroz motor u jednom ili u drugom smjeru. A kad odabereš brzinu, čip motoru daje više ili manje snage.

Zašto motor ima zupčanike?

Mali motor vrti se vrlo brzo, mnogo puta u sekundi, ali je slab. Kad bi bio spojen ravno na kotač, robot ne bi mogao ni krenuti.

Zato je na motoru reduktor: niz zupčanika. Mali zupčanik na motoru vrti veći zupčanik. Veliki zupčanik vrti se sporije, ali jače.

mali zupčanik vrti veliki zupčanik, koji se vrti sporije

To poznaješ s bicikla. Kad voziš uzbrdo, prebaciš na lakšu brzinu. Pedale okrećeš brzo, a bicikl ide sporo, ali lako. Reduktor robotu daje lakšu brzinu: kotači se vrte sporije, ali robot ima snage krenuti.

Vježba 1: Izmjeri brzinu

Program: Brzina, prvi korak   Tehnika: mjerenje i tablica

Robot će voziti točno 2 sekunde, a ti ćeš izmjeriti koliko je daleko stigao. Brzinu biraš tipkom B.

Napravi novi projekt, nazovi ga Brzina i dodaj ekstenziju maqueen. Brzinu pamti varijabla brzina. Kad pritisneš B, brzina je za 50 veća, a nakon 250 opet počinje od 50.

Planiraj prije nego što programiraš:
KADA PROGRAM POČNE
zaustavi oba motora
postavi brzina na 50
prikaži brzina
KADA PRITISNEM B
povećaj brzina za 50
AKO je brzina > 250
postavi brzina na 50
prikaži brzina
KADA PRITISNEM A
oba motora naprijed, brzinom brzina
pričekaj 2 sekunde
zaustavi oba motora
program za mjerenje: tipka B mijenja brzinu, a tipka A vozi dvije sekunde

Kako mjerimo

robot stoji na startnoj crti, a metar mjeri koliko je daleko stigao
  1. Zalijepi startnu crtu na pod.
  2. Stavi robota tako da mu prednji kraj bude na crti.
  3. Tipkom B odaberi brzinu, a zatim pritisni A i makni ruku.
  4. Kad robot stane, izmjeri metrom od crte do prednjeg kraja robota.
  5. Upiši broj u tablicu i vrati robota na crtu.

Predvidi

Prije mjerenja pogodi: koliko će daleko robot stići pri brzini 100? A pri brzini 200, hoće li stići dvaput dalje?

Izmjeri

BrzinaUdaljenost za 2 sekunde (cm)
50
100
150
200
250

Kad je tablica puna, pogledaj je. Raste li udaljenost s brzinom? Vozi li robot pri brzini 200 dvaput dalje nego pri 100?

Ako robot pri nekoj brzini skrene u stranu, ne brini. To nije kvar, nego tema sljedeće lekcije.

Vježba 2: Najsporiji robot

Program: Brzina, drugi korak   Tehnika: istraživanje

Kojom najmanjom brzinom robot još vozi? Nastavljamo u projektu Brzina.

Promijeni četiri broja: brzina neka počinje od 10, raste za 10, a nakon 100 neka opet počne od 10.

drugi korak: brzina počinje od 10 i raste za 10

Kreni od 10 i povećavaj brzinu dok se robot ne pomakne. Zapiši najmanju brzinu kojom robot vozi:

Moj robot vozi tek od brzine ______.

Pri manjoj brzini motor zuji, ali se kotači ne vrte. Motor tada ima premalo snage da svlada trenje u zupčanicima i kotačima. Kad robot jednom krene, često vozi dalje i pri malo manjoj brzini od one pri kojoj je krenuo.

Za one koji žele više: centimetri u sekundi

Brzinu automobila mjerimo u kilometrima na sat. Brzinu robota možemo mjeriti u centimetrima u sekundi. Robot je vozio 2 sekunde, pa udaljenost podijeli s 2.

Na primjer: ako je robot za 2 sekunde prešao 60 cm, njegova brzina je 60 : 2 = 30 cm u sekundi.

Za svaki redak tablice izračunaj brzinu i upiši je u stupac cm u sekundi.

Usporedi

  • Stavi svog robota na startnu crtu pored robota svog susjeda. Oba neka voze brzinom 150. Stignu li jednako daleko?
  • Voditelj u jednog robota stavi stare baterije. Koliko daleko sada stiže pri brzini 150?

Roboti nisu jednaki, ni kad su iste vrste. A kad se baterije troše, robot vozi sporije. Zato svaki polaznik mjeri svog robota, i to s dobrim baterijama.

Sačuvaj tablicu!

Tablica je mjerenje tvog robota. Sljedeći put ćeš iz nje izračunati koliko dugo robot treba voziti da prijeđe zadanu udaljenost.

Dodatni zadaci

  1. Natrag. Izmjeri vozi li robot natrag jednako daleko kao naprijed.
  2. Utrka puževa. Ti i susjed odaberite najmanju brzinu kojom vaši roboti voze. Čiji robot prvi prijeđe 30 cm?
  3. Nacrtaj graf. Na papiru s kvadratićima nacrtaj točku za svaki redak tablice: brzina lijevo-desno, udaljenost gore-dolje. Leže li točke na ravnoj crti?

Što slijedi?

Sljedeći put robot vozi po planu: kvadrat i slalom. Za to će ti trebati tablica iz ove lekcije.

Što smo naučili?

  • U istosmjernom motoru su magnet i zavojnica. Kad kroz zavojnicu teče struja, magnet je gura i ona se vrti.
  • Kad struja teče u suprotnom smjeru, motor se vrti na drugu stranu.
  • Reduktor je niz zupčanika: kotač se vrti sporije, ali jače.
  • Što je veća brzina u bloku, robot dalje odvozi za isto vrijeme.
  • Ispod neke brzine motor ima premalo snage da svlada trenje, pa robot stoji.
  • Svaki robot je malo drukčiji, a sa slabim baterijama vozi sporije.

Pitanja za kraj

1. Koja su dva važna dijela u istosmjernom motoru?
Magnet, koji stoji na mjestu, i zavojnica, koja se vrti kad kroz nju teče struja.
2. Što se dogodi kad motoru zamijeniš plus i minus?
Motor se vrti na drugu stranu.
3. Zašto motor ima reduktor?
Mali motor vrti se brzo, ali je slab. Reduktor od toga napravi sporu, ali jaku vrtnju, pa robot ima snage krenuti.
4. Zašto robot pri brzini 10 ne vozi, iako motor zuji?
Motor ima premalo snage da svlada trenje u zupčanicima i kotačima.
5. Robot je za 2 sekunde prešao 80 cm. Kolika mu je brzina u centimetrima u sekundi?
80 : 2 = 40 cm u sekundi.
6. Zašto svaki polaznik mjeri svog robota?
Roboti nisu jednaki, ni kad su iste vrste, a ovise i o baterijama. Tablica vrijedi samo za robota kojim je izmjerena.