Koliko se brzo vrti motor?
Što je u istosmjernom motoru i zašto ima reduktor; mjerimo koliko daleko robot Maqueen odvozi za 2 sekunde pri različitim brzinama.

Danas ćemo zaviriti u motor, a zatim izmjeriti koliko daleko robot odvozi pri različitim brzinama. Tablicu koju danas napraviš trebat ćeš i sljedeći put.
Danas ćemo:
- saznati što je u motoru;
- saznati zašto motor ima zupčanike;
- izmjeriti koliko daleko robot odvozi za 2 sekunde;
- pronaći najmanju brzinu kojom robot još vozi.
Materijal
- robot Maqueen s micro:bitom;
- metar;
- ljepljiva traka za startnu crtu na podu;
- list s tablicom i olovka (na listu A4 su tri tablice, koje voditelj izreže);
- slobodna staza na podu, duga barem 2 metra.
Što je u motoru?
U robotu su dva mala istosmjerna motora. Istosmjerni znači da rade na struju koja ne mijenja smjer sama od sebe, kao npr. struja iz baterije.
U svakom motoru su dvije važne stvari:
Kad kroz zavojnicu teče struja, zavojnica i sama postane magnet. Magneti se privlače i odbijaju, pa magnet gura zavojnicu i ona se vrti. Zajedno s njom vrti se i osovina motora.
Pokus: motor na bateriji
Voditelj spoji motor bez robota na battery pack. Motor se vrti. Zatim zamijeni dvije žice, plus i minus.
Predvidi: što će se dogoditi kad voditelj zamijeni žice?
Upravo to radi Maqueenov čip kad u bloku odabereš Forward ili Backward: šalje struju kroz motor u jednom ili u drugom smjeru. A kad odabereš brzinu, čip motoru daje više ili manje snage.
Zašto motor ima zupčanike?
Mali motor vrti se vrlo brzo, mnogo puta u sekundi, ali je slab. Kad bi bio spojen ravno na kotač, robot ne bi mogao ni krenuti.
Zato je na motoru reduktor: niz zupčanika. Mali zupčanik na motoru vrti veći zupčanik. Veliki zupčanik vrti se sporije, ali jače.

To poznaješ s bicikla. Kad voziš uzbrdo, prebaciš na lakšu brzinu. Pedale okrećeš brzo, a bicikl ide sporo, ali lako. Reduktor robotu daje lakšu brzinu: kotači se vrte sporije, ali robot ima snage krenuti.
Vježba 1: Izmjeri brzinu
Program: Brzina, prvi korak Tehnika: mjerenje i tablica
Robot će voziti točno 2 sekunde, a ti ćeš izmjeriti koliko je daleko stigao. Brzinu biraš tipkom B.
Napravi novi projekt, nazovi ga Brzina i dodaj ekstenziju maqueen. Brzinu pamti varijabla brzina. Kad pritisneš B, brzina je za 50 veća, a nakon 250 opet počinje od 50.

Kako mjerimo

- Zalijepi startnu crtu na pod.
- Stavi robota tako da mu prednji kraj bude na crti.
- Tipkom B odaberi brzinu, a zatim pritisni A i makni ruku.
- Kad robot stane, izmjeri metrom od crte do prednjeg kraja robota.
- Upiši broj u tablicu i vrati robota na crtu.
Predvidi
Prije mjerenja pogodi: koliko će daleko robot stići pri brzini 100? A pri brzini 200, hoće li stići dvaput dalje?
Izmjeri
| Brzina | Udaljenost za 2 sekunde (cm) |
|---|---|
| 50 | |
| 100 | |
| 150 | |
| 200 | |
| 250 |
Kad je tablica puna, pogledaj je. Raste li udaljenost s brzinom? Vozi li robot pri brzini 200 dvaput dalje nego pri 100?
Ako robot pri nekoj brzini skrene u stranu, ne brini. To nije kvar, nego tema sljedeće lekcije.
Vježba 2: Najsporiji robot
Program: Brzina, drugi korak Tehnika: istraživanje
Kojom najmanjom brzinom robot još vozi? Nastavljamo u projektu Brzina.
Promijeni četiri broja: brzina neka počinje od 10, raste za 10, a nakon 100 neka opet počne od 10.

Kreni od 10 i povećavaj brzinu dok se robot ne pomakne. Zapiši najmanju brzinu kojom robot vozi:
Moj robot vozi tek od brzine ______.
Pri manjoj brzini motor zuji, ali se kotači ne vrte. Motor tada ima premalo snage da svlada trenje u zupčanicima i kotačima. Kad robot jednom krene, često vozi dalje i pri malo manjoj brzini od one pri kojoj je krenuo.
Za one koji žele više: centimetri u sekundi
Brzinu automobila mjerimo u kilometrima na sat. Brzinu robota možemo mjeriti u centimetrima u sekundi. Robot je vozio 2 sekunde, pa udaljenost podijeli s 2.
Na primjer: ako je robot za 2 sekunde prešao 60 cm, njegova brzina je 60 : 2 = 30 cm u sekundi.
Za svaki redak tablice izračunaj brzinu i upiši je u stupac cm u sekundi.
Usporedi
- Stavi svog robota na startnu crtu pored robota svog susjeda. Oba neka voze brzinom 150. Stignu li jednako daleko?
- Voditelj u jednog robota stavi stare baterije. Koliko daleko sada stiže pri brzini 150?
Roboti nisu jednaki, ni kad su iste vrste. A kad se baterije troše, robot vozi sporije. Zato svaki polaznik mjeri svog robota, i to s dobrim baterijama.
Sačuvaj tablicu!
Tablica je mjerenje tvog robota. Sljedeći put ćeš iz nje izračunati koliko dugo robot treba voziti da prijeđe zadanu udaljenost.
Dodatni zadaci
- Natrag. Izmjeri vozi li robot natrag jednako daleko kao naprijed.
- Utrka puževa. Ti i susjed odaberite najmanju brzinu kojom vaši roboti voze. Čiji robot prvi prijeđe 30 cm?
- Nacrtaj graf. Na papiru s kvadratićima nacrtaj točku za svaki redak tablice: brzina lijevo-desno, udaljenost gore-dolje. Leže li točke na ravnoj crti?
Što slijedi?
Sljedeći put robot vozi po planu: kvadrat i slalom. Za to će ti trebati tablica iz ove lekcije.
Što smo naučili?
- U istosmjernom motoru su magnet i zavojnica. Kad kroz zavojnicu teče struja, magnet je gura i ona se vrti.
- Kad struja teče u suprotnom smjeru, motor se vrti na drugu stranu.
- Reduktor je niz zupčanika: kotač se vrti sporije, ali jače.
- Što je veća brzina u bloku, robot dalje odvozi za isto vrijeme.
- Ispod neke brzine motor ima premalo snage da svlada trenje, pa robot stoji.
- Svaki robot je malo drukčiji, a sa slabim baterijama vozi sporije.